Postojan trend kupovine stanova, dijaspora diktira cijene

Jedna od najvažnijih životnih odluka je kupovina stana. Za taj korak odlučuje se sve veći broj bh. građana. Stan kupuju mladi bračni parovi ili najčešće, dijaspora. A upravo oni i diktiraju cijene stanova. Kroz kratak period, cijena metra kvadratnog je u većim bh. gradovima znatno porasla, pa se rijetko gdje kvadrat stana plati manje od 2.000 KM.

Ipak, trend kupovine je postojan, naravno, preko stambenih kredita, koji se vraćaju i desetljećima.

Put do novog stana odavno nije bio lakši, posebno za mlade parove, ali…

“Ako počinju oboje da imaju posao, perspektiva je pred njima da se udruže, zajednička sredstva, moraju otplaćivati jedan dobar dio života.”

I to ne malo novca. Na internet stranicama, stanovi u Mostaru nisu jeftiniji od 120 hiljada maraka. Riječ je uglavnom o popularnim nenamještenim stanovima. Luksuz uređenja doma po sopstvenom ukusu koštat će još koju hiljadu više.

“Što se tiče starogradnje, cijena je od 1.500 do 1.800 KM po metru kvadratnom, a što se tiče novogradnje, ovisno o lokacije cijene su od 2.100 do 2.500 KM po metru kvadratnom”, pojasnila je Selma Elezović iz Agencije za nekretnine Mostar.

No sve su rjeđi oni koji kupuju već korištene stanove. Jednom kada se donese takva odluka, vodi se računa i o veličini prostora.

“Najčešće su kod nas sada u potražnji dvosobni stanovi, neki pristojni dvosobni stanovi od 58 do 64 metara kvadratnih”, kazala je Elezović.

Iako je i u Mostaru postojan trend odlazaka, posebno mladih ljudi, ovdje se stanovi kupuju masovno, pa se stanovi kupuju u cijeloj zgradi još za vrijeme kad su postavljeni tek temelji.

“Što se tiče novogradnje, ona se prodaje u roku od dvije godine, prva godina je dok se zgrada pravi, druga godina je kad je napravljena, a sumnjam da je ijedna novogradnja dočekala treću godinu”, rekao je Almin Kovač iz Agencije za promet nekretnina.

Stanove danas kupuju bračni parovi i ljudi u srednjim godinama. Ipak, visok standard cijene stanova i konstantna poskupljenja diktiraju oni koji u tim stanovima provedu tek nekoliko sedmica godišnje.

“Pedeset posto je ljudi koji su vani, takozvana naša dijaspora, oni kopuju većinom novogradnju, oni nemaju vremena renovirati stanove koji su pred rat pravljeni, jer tu budu kratko, pa kupuju većinom u novogradnji. A što se tiče mladih naših ljudi, oni kupuju maksimalno pedeset – šezdeset kvadrata, jer ne mogu cjenovno više podnijeti, ni banke ne daju kredite veće”, pojasnio je Kovač.

To je zapravo taj teži put do kupovine stana, banka, kredit i papiri. Stambeni krediti se otplaćuju i i do trideset godina, no ekonomski stručnjaci tvrde – to je jedini način.

Predviđaju da će trend kupnje stanova uskoro prestati.

“I ovo što govorimo da se stanovi kupuju, u sredinama kao što su Sarajevo i Mostar, gdje ima veliki broj studenata, to će i to polako već pada, to je prije bila jedna dobra alternativa, možeš uložit sredstva u stan, možeš ga otplaćivati, iznajmiti i onda od toga otplaćivati ratu kredita, no to je bilo prije. Opstat će Sarajevo, kao jak univerzitetrski centar, ali naravno, i tu će se priliv smanjivati”, pojasnio je Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar.

Cijene stanova u cijeloj zemlji variraju. Najskuplji stanovi su u Mostaru, Banja Luci i Sarajevu, u kojem cijena metra kvadratnog zna biti i preko četiri hiljade maraka.

U manjim mjestima, cijene stanova znaju pasti i na 1.000 maraka. No takvi stanovi na nove vlasnike čekaju godinama. Jer novi stan nerijetko podrazumijeva novu priliku, novi život ili novi, veći grad.

(N1/ NKP.ba)

(nkp.ba)