Evropski kongres kardiologa: Nove smjernice u liječenju koronarne bolesti

Prof. dr. Elmir Jahić (drugi slijeva) sa kolegama u Parizu

Oko 50-tak kardiologa i drugih ljekara koji se bave kardiovaskularnim bolestima iz Bosne i Hercegovine bili su dio netom završenog Evropskog kongresa kardiologa (ESC) u Parizu.

Bila je ovo, kaže prof. dr. Elmir Jahić, jedan od naših najeminetnijih kardiologa, jedinstvena prilika da se ljekari upoznaju sa najnovijim smjernicama u oblasti dijagnostike i terapije, a prezentirana znanja potom primijene u svojim zemljama.

– Ove godine prezentirano je pet vodiča za tretman pojedinih grupa kardiovaskularnih bolesti. Prije svega, to je tzv. hronični koronarni sindrom, potom preporuke u tretmanu supraventrikularnih aritmija kao i preporuke za tretman dislipidemija (poremećaj masnoća u krvi). Ono što je posebno značajno je što su jednim vodičem tretirani dijabetes i kardiovaskularne bolesti, te dijagnostika i tretman akutnog plućnog tromboembolizma. To je ono što je ove godine bila novost i za nas ljekare poprilična obaveza da sve to implementiramo u BiH tokom rada sa pacijentima – kaže Jahić.

Poseban akcenat stavljen je na vodič za tzv. hronični koronarni sindrom, termin koji je, kaže Jahić, prvi put ove godine uveden, a ranije poznat kao stabilna koronarna bolest.

– U akutni koronarni sindrom spada akutni infarkt miokarda, koji može biti STEMI, NSTEMI ili nestabilna angina pectoris, a sada se uvodi termin koji govori o stabilnoj koronarnoj bolesti tzv. hroničnom koronarnom sindromu koji je također, vrlo bitan, i koji, ako se adekvatno ne liječi, može prerasti u najurgentnije stanje, a to je akutni infarkt miokarda koji ima izuzetno visoku smrtnost. Zbog toga je vrlo važno da se hronična koronarna bolest na vrijeme detektuje – kaže Jahić.

U detekciji stabilne koronarne bolesti Evropsko udruženje kardiologa preporučuje CT koronarografiju, što do sada, govori Jahić, nije bio slučaj, jer se bolest dijagnosticirala na osnovu testa opterećenja i simptoma.

– Rekao bih da test opterećenja ide stepenicu niže u preporukama za utvrđivanje stabilne koronarne bolesti – naglašava Jahić.

Novina kod tretiranja supraventrikularnih aritmija, koje su prema riječima našeg sagovornika također, veoma česta pojava, umjesto antiaritmika (lijekovi protiv aritmije), uvodi se radiofrekventna ablacija srca.

– To je preporučeno na osnovu podataka koji su pokazali da dugotrajna upotreba antiaritmika može uzrokovati iste negativne posljedice kao i radiofrekventna ablacija srca. Kod dislipidemije, odnosno poremećaja masnoće u krvi, interesantno je pomenuti da su referentne granice vrijednosti LDL tzv. štetnog holesterola, postale još rigoroznije. Do sada je gornja granica LDL holesterola iznosila 1,7, a po najnovijim smjernicama 1,4, dok je za one koji su imali srčani i moždani udar još niža, svega – 1 – kaže Jahić.

Kada je riječ o zdravlju, stanovnici BiH ne stoje tako loše na svjetskoj skali, barem ako je, kaže Jahić, suditi prema nedavno objavljenim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o broju obolijevanja i smrtnosti u našoj zemlji.

– Tamo gdje smo zaista loši je tretman hipertenzije. Na dnu smo skale po uspješnosti liječenja. Jedna smo od zemalja po vrlo niskoj svijesti o uvođenju zdravih navika. Fizička neaktivnost, pušenje, nezdrava hrana svakodnevno uzimaju danak – zaključio je Jahić.

Komentari

(coolstyle.ba)