16. 11. 2018. - 14:25

Crnu Goru napustilo skoro 10 posto građana

Kao i u državama regiona, i iz Crne Gore evidentan je odlazak mladog, kvalitetnog, stručnog kadra. Prema nezvaničnim podacima, od obnove samostalnosti do danas, trbuhom za kruhom otišlo je između 50.000 do 60.000 građana, što je alarmantno za državu koja ima oko 650.000 stanovnika.

Ukoliko se što prije ne počne sa rješavanjem ovog problema može doći do nesagledivih posljedica. Ovo je, kako tvrde sagovornici CdM-a, problem koji može da podrije temelje same države.

Da svjedočimo trendu odlaska koji je strašan smatra generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković. On za CdM kaže da ovaj problem sve izraženiji.

“Mi idemo ka članstvu u EU, što znači da će se otvoriti granice, što će biti ogroman problem za Crnu Goru. Moramo prirodnim odlivom puštati ljude da idu u penziju i otvaramo nova radna mjesta, da smanjujemo granice za odlazak u penziju, jer, u suprotnom nam odoše ljudi, pogotovo kreativni. Ostadosmo bez kadra. Mladi ljudi ne mogu da formiraju porodicu, ne mogu da se zaposle. Pada natalitet. Moramo se baviti ovim problemom, svi”, smatra Keković.

Prepoznati problem

Upozorava da hitno ovi moramo prepoznati kao problem na nivou svih snaga koje državi žele dobro, da vidimo šta možemo da uradimo.

“Prvi koraik je da prepoznamo problem. Mi iz Unije smo prepoznali i znamo da je ovo izraženo i dramatično. Hitno sa nivoa svih struktura, sa nivoa Vlade i nadležnih ministarstava, otvoriti ovo pitanje, da se organizuju okrugli stolovi, da sjednemo, da vidimo što da uradimo i da ublažimo ovaj problem”, kazao je Keković za CdM.

Jasno poručuje da se mora prepoznati obrazovna struktura onih koji odlaze, pa onda otvoriti radna mjesta, povećati plate, kako bi se odliv stručnog i državi potrebnog kadra zaustavio.

“Mi već ostajemo bez kadra. Najviše odlaze zdravstveni radnici, doktori, medicinske sestre. Unija slobodnih sindikata će svakako preduzeti određene korake kako bio se riješio ovaj problem”, poručio je Keković.

Problem koji prijeti

Na ozbiljnost ovog problema upozorava i poslanik i ekonomista Aleksandar Damjanović.

Jednostavno, tvrdi on, bez obzira na velike političke podjele i socijalnu nestabilnost društva, svi moramo biti svjesni da se radi o možda najvećem problemu crnogorskog društva koji prijeti da podrije same temelje države.

“To znači da sve kapacitete stavimo u funkciju zaustavljanja ovog procesa, da u tome budemo iskreni, a ne da sebično razmišljamo kako će onaj dobar i kvalitetan čovjek koji se ne vidi u ovakvom društvu i koji ode da se vjerovatno nikada ne vrati, ostaviti mjesto za nekog “našeg” sa mnogo gorim znanjem i kvalifikacijama. Takvo razmišljanje će nam se vratiti kao bumerang prije nego što toga postanemo svjesni”, upozorava Damjanović.

Prema njegovim riječima, problem masovnog odlaska, prije svega mladih ljudi iz Crne Gore nije usamljen, već pogadja sve zemlje Zapadnog Balkana pa čak i manje razvijene članice EU.

“Taj proces već dugo traje, i u slučaju ograničenih demografskih kapaciteta i negativnih demografskih trendova, što je slučaj u Crnoj Gori, ima višestruko negativne, gotovo pogubne posljedice. Uz neke indikacije koje govore da je samo od momenta osamostaljenja Crne Gore, našu zemlju napustilo između 50.000 i 60.000, mahom mlađih ljudi u potrazi za poslom i boljim životnim standardom, poseban problem je što se radi, kako o školovanom i stručno osposobljenom kadru, tako i o gradjanima od kojih će se veoma mali broj vratiti u Crnu Goru”, poručuje Damjanović.

S druge strane, dodaje on, Crna Gora već sada osjeća deficit visokostručnih i specijalističkih znanja, sve je tanja baza iz koje se popunjava, inače nagomilana, politizovana i ne pretjerano sposobna državna administracija što rezultira sve gorim nivoom usluga koje od strane javnog sektora dobijaju građani.

“Umjesto da nas sve zabrine i zaboli činjenica da hiljade mladih ljudi iz Crne Gore odlazi vani u potrazi za poslom radeći tamo najrazličitije poslove, od polja marihuane po SAD-u u statusu modernih robova, pa do poslova za koje su neophodne najviše kvalifikacije i vještine, mi bježimo i od rasprave o tom problemu, a kamo li da pokušavamo da pronađemo sistemsko i dugoročno rješenje. A ta rješenja se nalaze u stvaranju uslova da politička pripadnost ne bude ključna preporuka za posao, a što je sada slučaj, odnosno da sve javne politike i mjere budu usmjerene na povećanje zapošljenosti mladih, podršku mladim bračnim parovima, ali i preciznom utvrđivanju sadašnjih i budućih potreba tržišta rada u Crnoj Gori i usklađivanju sa crnogorskim obrazovnim sistemom”, naveo je Damjanović za CdM.

Koliko je ljekara otišlo van Crne Gore

U medijima se najčešće pojavljuju informacije o značajnom odlasku ljekara i medicinskog osoblja iz Crne Gore. Na odlazak stručnog kadra već duže vrijeme upozorava Sindikat doktora medicine Crne Gore. Prema njihovim podacima, od 2014. do danas Crnu Goru je napustilo pedesetak ljekara, koji su svoje zaposlenje pronašli van naše zemlje.

Prema podacima Sindikata doktora medicine, u posljednje četiri godine 101 ljekar je napustio javni zdravstveni sistem Crne Gore. Kako upozoravaju, cjelokupno stanje u zdravstvu dovelo do nagomilavanja ogromnog nezadovoljstva među ljekarima, među kojima se odvija jedna vrsta tihog bunta u vidu sve većeg odliva kadra.

Kao jedan od brojnih problema, navode i to da ljekari ne samo da nijesu cijenjeni već su vrlo nedobronamjerno etiketirani kao najkorumpiraniji dio društva.

U Ministarstvu zdravlja imaju drugačije podatke. Za CdM kažu da su u posljednjih šest godina iz Kliničkog centra Crne Gore otišla 42 ljekara, od čega 15 u penziju, jedan u Dom zdravlja Danilovgrad, jedan u CALIMS, tri na Medicinski fakultet, šest u inistranstvo.

“Dakle, uglavnom se radi o migracijama unutar zdravstvenog sistema. Takođe, 17 ljekara je nastavilo svoj radni angažman u privatnim zdravstvenim ustanovama, od kojih je većina u mreži javnih zdravstvenih ustanova, dok je određeni broj ljekara sa primarnog nivoa prešao na sekundarni ili su svoj radni angažman nastavili u KCCG”, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva zdravlja.


(Izvor: www.biznisinfo.ba)

Takođe pogledajte

U EU u trećem tromjesečju sporiji trend rasta zaposlenosti

U trećem tromjesečju 2018. godine u Evropskoj uniji i eurozoni broj zaposlenih osoba povećan je …